Hakeri sve više koriste AI

Analitičari su zabilježili kontinuirani porast uobičajenih prijetnji koje koriste infrastrukturu zapovijedanja i kontrole (C&C) za stvaranje botnet prijetnji, koje se povećavaju u broju i složenosti. Phishing i dalje ostaje vodeća taktika koju napadači koriste za pristup korporativnim mrežama, iako je Centar za sigurnosne operacije (SOC) također zabilježio porast zlonamjernog prometa s crne liste.

Prema izvješću, zlonamjerne strane razvijaju svoje obrasce napada i pokreću prijevarne kampanje koje zaobilaze prethodno učinkovite sigurnosne kontrole, kao što je dvostruka autentifikacija, prisiljavajući obranitelje da reagiraju i podignu razinu sigurnosti kako bi osigurali zaštitu poslovanja. Tijekom 2024. značajan dio prijetnji koje je SOC neutralizirao nastavio je slijediti najčešći vektor napada viđen od 2022.: phishing. Međutim, u ovom je razdoblju došlo do značajnog porasta naprednijeg oblika poznatog kao »reverse proxy phishing«. Phishing je klasična metoda u kojoj se napadači predstavljaju kao legitimne organizacije (poput banaka ili pružatelja usluga) kako bi prevarili korisnike da otkriju osjetljive podatke, poput vjerodajnica za prijavu ili financijskih podataka. Tradicionalni phishing često se oslanja na lažne web-stranice ili prijevarne e-poruke kako bi prikupio korisničke podatke. »Reverse proxy phishing«.

Phishing je klasična metoda u kojoj napadači glume legitimne subjekte (poput banaka ili pružatelja usluga) kako bi prevarili korisnike da unesu osjetljive informacije, poput podataka za prijavu ili financijskih podataka. Tradicionalni phishing često se oslanja na lažne web-stranice ili prijevarne e-poruke kako bi prikupio korisničke podatke. Tradicionalni phishing često se oslanja na lažne web-stranice ili prijevarne e-poruke kako bi prikupio korisničke podatke. S druge strane, "reverse proxy phishing" je sofisticiranija verzija. Umjesto da jednostavno stvori lažnu web-stranicu, napadač postavlja "proxy" koji se nalazi između legitimne web-stranice i žrtve. Taj proxy prikuplja korisničke vjerodajnice i u stvarnom vremenu prosljeđuje ih na pravu stranicu, dajući žrtvi dojam da je sve normalno. Opasnost ove metode leži u činjenici da može zaobići višefaktorsku autentifikaciju (MFA), koja se često koristi za zaštitu osjetljivih sustava. Phishing putem obrnutog proxyja (reverse proxy phishing) tehnika je koja se koristi za krađu vjerodajnica ili zaobilaženje višefaktorske autentifikacije. Nakon što napadači dobiju pristup mreži, mogu postaviti C&C infrastrukturu za daljinsko upravljanje kompromitiranim sustavima. To bi moglo omogućiti stvaranje botneta – velikih mreža zaraženih uređaja koje se koriste za zlonamjerne aktivnosti poput distribuiranih napada uskraćivanja usluge (DDoS). 

U 2024. godini Marlink je preuzeo Diverto i Port IT zbog rastućeg poslovnog područja kibernetičke sigurnosti. Koje sinergije očekujete? 

Nicolas Furgé: Marlink je objedinio resurse tvrtki Diverto i Port-IT s Marlinkovim kibernetičkim rješenjima kako bi odgovorio na rast kibernetičkih prijetnji i sve veću potrebu za usklađenošću. Ova struktura kombinira postojeću stručnost unutar Marlinka s vještinama, resursima i geografskom prisutnošću stečenim akvizicijom tvrtki Diverto i Port-IT. Oko 150 stručnjaka za kibernetiku usredotočit će se na razvoj i isporuku rješenja koja su kupcima potrebna za rješavanje novih kibernetičkih izazova.

Kako se vi i vaši sustavi pripremate za kibernetičke napade? 

Furgé: Idealno bi bilo da vlasnici i operateri započnu s čistim papirom. Čak i ako ste implementirali više slojeva zaštite (npr. antivirusni softver, softver za zaštitu krajnjih točaka ili mrežni sigurnosni softver), morate razumjeti svoje šire sigurnosno stanje, gdje rizici postoje i kakve prijetnje izgledaju. To može značiti provođenje procjena ranjivosti i penetracijskog testiranja kako biste razumjeli gdje se vaša sigurnost nalazi i na koju razinu treba dosegnuti. Upravljamo portfeljem centara za sigurnosne operacije, uključujući jedan posvećen pomorstvu, koji će podržati proaktivno otkrivanje prijetnji, kao i obrambena rješenja za mreže, štiteći imovinu sve do razine pojedinačnih korisnika.

Po Vašem mišljenju, povećava li se kibernetički rizik kod novih brodova jer se može instalirati više digitalne tehnologije ili se on smanjuje jer su ti novi brodovi i njihove tehnologije same bolje zaštićene od kibernetičkih napada?

Furgé: Može se reći da povećana upotreba digitalne tehnologije na brodu povećava kibernetički rizik. Povećani opseg propusnosti dostupan korisnicima, a time i povećani obujam prometa, čini industriju izloženijom. To je osobito točno u slučaju LEO interneta jer većom upotrebom od strane posade samim time povećavaju se rizici od phishinga i napada socijalnim inženjeringom. Kibernetička sigurnost za LEO internet primjenjuje se kao dio uobičajene hibridne konfiguracije mreže koju implementiramo za vlasnike i operatere. Izvješće Maritime SOC-a koje je prošle godine objavio Marlink također je navelo da hakeri sve više koriste umjetnu inteligenciju za napade na ciljeve i zaobilaženje dvofaktorske autentifikacije, stoga se vlasnici moraju pripremiti za povećane rizike u budućnosti.

Koji domaći zadatak imaju brodari? 

Furgé: Osim procjene rizika i specifičnih prijetnji s kojima se suočavaju, brodari moraju imati na umu da korijeni većine kibernetičkih incidenata leže u ljudskom ponašanju. Najbolje dizajnirani sustavi podržat će korisnike da djeluju sigurno i dosljedno, ali u svim slučajevima vlasnici moraju osigurati da je posada obučena da bude svjesna prijetnji i da razumije što treba činiti kako bi zaštitila sebe, svoje kolege i svog poslodavca od kibernetičkih prijetnji. Vlasnici brodova također moraju razumjeti kako na njih utječe regulativa, koja postaje sve stroža kako se kibernetički rizik povećava. Najnovija, IACS URE26, ima za cilj pružiti minimalan skup zahtjeva za kibernetičku otpornost brodova. Namijenjen projektiranju, izgradnji, puštanju u rad i operativnom vijeku novih brodova, vjerojatno će se u budućnosti odgovarajući zahtjevi proširiti i na postojeće plovila. Njegov povezani zahtjev, URE27, ima za cilj pružiti minimalne sigurnosne mogućnosti za sustave i opremu kako bi se smatrali otpornima na kibernetičke napade, a namijenjen je dobavljačima opreme trećih strana. Drugi regionalni režimi, od kojih su neki specifični za industriju, a drugi općenijeg karaktera, mogu nametnuti teške financijske kazne za nepoštivanje.

Pitanja: Michael Meyer